|
|
|
 | |  |
 |
JU "Centar za kulturu" Tivat
Ul.Nikole Djurkovića b.b.
Centrala - 032 674 587
Uprava - 032 674 590
Biblioteka - 032 674 588
Galerija 032/674-591
E-mail: czk-tivat@cg.yu
www.czktivat.me |

| |
 |
 | |  |
|
|
|
|
KULTURNO ISTRIJSKI SPOMENICI
Arheološka nalazišta
|
|

| MALA GRUDA
Ovo je najznacajnija i najreprezentativnija od tumula (gomila) koja su otkrivena u tivatskom polju. Datovana je u rano bronzano doba, u vrijeme od 1900-1800. godine prije naše ere. U ovoj grobnici su nađeni mnogi vrijedni predmeti: zlatni bodež, srebrna sjekira, zlatni privjesci za vladarsku dijademu i drugo.
PREVLAKA SV. ARHANÐELA MIHAILA (OSTRVO CVIJECA)
Pronađeni su mozaici iz antičkog perioda. Iskopavanja još uvijek traju, a radi se i na iskopavanju kompleksa Manastira Sv. Arhanđela Mihaila iz srednjeg vijeka. |
|
|
KOMPLEKS MANASTIRA SV. ARHANĐELA MIHAILA
Na poluostrvu Prevlaka nalaze se ostatci manastira Sv. Arhanđela Mihaila koji je obilježio jednu od najznacajnijih epoha u zivotu ovog podrucja - period od IX - XIV vijeka. Na ovom mjestu se prvobitno vjerovatno nalazio benediktanski manastir, a od polovine XIII v. Sveti Sava je na Prevlaci postavio stolicu zetskog episkopa. Mlecani su porušili manastir 1452. godine. Još postoje ostaci manastira koji je bio dugacak 21 m, a širok 12,5 m. U blizini cvrkve na istocnoj strani je u XIX v. sagrađena crkva Sv. Trojice koju je sagradila kontesa Ekatarina Vlasteleinovic. |
|
OTOK GOSPE OD MILOSTI
Nalazi se između obale Krtoli i ostrva Sv. Marko. Prečnik ostrva iznosi jedva 200 m od čega jedna polovina zauzima kompleks samostana posvećena Bogorodici - Gospi od Milosrđa. Nije poznato kada je na Otoku podignuta najranija sakralna građevina.
Do kraja XIX v. Otok postaje rezidencija kotorskih biskupa. Danas je samostan u posjedu Isusovackog reda.
Samostansku crkvu je obnovio kotorski biskup Frano Ucelini - Tice.
Od pokretnog spomeničkog fonda vrijedan je i drveni kip Bogorodice - Blažene gospe od Milosti, koja se slavi kao čudotvorna.
|
|
CRKVA SV. LUKE
Podignuta je na zaravnjenom platou brežuljka koji se uzdiže na ivici sela Gošici. Pretpostavlja se da se radi o brežuljku na kome se ranije nalazila ilirska gradina. U pisanim izvorima pominje se postojanje benediktanskog samostana oko sredine XIV v. Izvjesno je da je na mjestu današnje crkve postojala starija gradevina koja je iz 1776. g. prepravljena i proširena.
Do sredine XIX v. je bila ukrašena zivopisom. Medu pokretnim fondom pažnju zaslužuje jedan felon bogato ukrašen zlatovezom, dar Petra I Petrovića.
|
|
CRKVA SV. GOSPOÐE
Nalazi se u centru sela Radovići u Krtolima izgrađena 1843. g., mada se u literaturi pominje 1594. i 1605. godina. Vjerovatno se radi o starijem hramu koji je tu postojao. Crkva ima veliki zvonik u procelju, a na njegovoj sredini veliki sat.
CRKVA SV. JOVANA I SV. IVANA U BOGIŠICIMA
U crkvi Sv. Ivana koja je starija, su služili i pravoslavni i katolicki sveštenici. U njoj su otkriveni ostaci srednjovjekovnih fresaka. Ograde crkava Sv. Jovana i Sv. Ivana se dodiruju. | 
|
|
|

|
CRKVA SV. PETRA
Nalazi se na brežuljku Gradac u selu Bogdašici oko 4 km od Tivta. Smatra se da je tu prvobitno bila benediktinska opatija. Jedan natpis pisan staroslovenskim jezikom govori o podizanju tog hrama u vrijeme zetskog episkopa Neofita 1268 - 1269. godine.
Iako su veoma oštecene freske spadaju u bolja slikarska ostvarenja XIII v.
Na svodu je smještena kompozicija Silazak Sv. Duha na apostole.
|
|
CRKVA SV. SRÐA, NIKOLE I DIMITRIJA
Nalazi se u sklopu grupacije od desetak kuća na Ðurdevom brdu iznad centra Tivta. Crkva Sv. Srda je sagrađena u prvoj polovini IX vijeka. Crkva Sv. Srda, Nikole i Dimitrija predstavlja znacajan kulturno - istorijski spomenik, a zajedno sa naseljem u neposrednoj blizini cini vrijednu urbanističku cjelinu. |
CRKVA SV. ANTUNA
Nalazi se u Kalimanju u sklopu ljetnikovca porodice Pima Pasquali. Jedna je od najmanjih po velicini, ali ne i po znacaju. Na luku zvonika se vidi natpis iz 1373. godine na kome se spominje kralj Tvrtko I. Unutrašnjost crkve bila je pokrivena freskama, koje su dosta stradale od vlage. Na zidovima s lijeve i desne strane bilo je naslikano u tri reda po 14 grbova starih kotorskih plemickih porodica.
CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG
Podignuta je 1734. godine. Zajedno sa župnim uredom i prednjim poplocanim dvorištem cini cjelinu koja predstavlja svojevrstan društveni centar Tripovića. Sa uzvišice na kojoj se nalazi pruža jedinstven pogled na citav zapadni dio zaliva. U crkvi se cuva slika sv. Petra i sv. Pavla, dijelo italijanskog slikara Franceska. Pomocni oltar podignut je u čast Gospe od Rozarija.
|

|
|
CRKVA SV. MIHOVILA
Nalazi se u Tivtu pored dvorca i kule Buca. Crkva se nalazi u osovini nekadašnjeg monumentalnog prilaza dvorcu koji je imao 130 kamenih stubova.
|
|
CRKVA SV. MARIJE
Nalazi se u Gornjoj Lastvi. Podignuta je u XV vijeku. Nalazi se ne istaknutom položaju koji dominira uvalom u kojoj se smjestila Gornja Lastva. |
|
CRKVA SV. VIDA
Nalazi se iznad Gornje Lastve na brdu Sveti Vid na koti 440 koja predstavlja najistaknutiju tačku Vrmca prema Verigama. Crkva se spominje 1327. godine, ali se prema njenom položaju i nacinu izgradnje moze zakljuciti da je podignuta ranije, možda i u vizantijsko doba.
|
|

|
CRKVA GOSPE OD ANÐELA
Nalazi se na kamenoj hridi rta morskog tjesnaca Verige. Spominje se 1585. godine, ali vjerovatno postoji od ranije. Oko crkvice je izgrađen odbrambeni zid sa puškarnicom. Nekad je sluzio kao utvrđenje i kula stražara za kontrolu prolaza kroz Verige.
U narodu je crkva prepoznatljiva kao Gospa od Oriza (tal. sorrizo - osmijeh), koji bi se pojavljivao na licima pomoraca pri uplovljavanju na svoju teritoriju. |
|
CRKVA SV. ROKA
Nalazi se u Donjoj Lastvi na samoj obali mora. Podignuta je 1901. godine zajedno sa zvonikom. U crkvi se nalazi interesantna ikona koja predstavlja sv. Tripuna, rad poznatog Grckog ikonopisca Ilije Moskosa. U crkvi je oltarska slika sv. Roka, rad Mihaila Floria iz Prčnja. | 
|
|

|
CRKVA SV.SAVA
Nalazi se u centru grada.Počela je da se gradi 1938.godine,a 1968.godine je izgradnja dovršena.
VJERSKI OBREDI
Pravoslavni obred
TIVAT Crkva Sv. Save - dnevni obredi
Katolički obred
TIVAT Crkva Sv. Antuna Padovanskog - dnevni obredi, DONJA LASTVA Crkva Sv. Roka - dnevni obredi.
|
|
LETNJIKOVCI |
Imanja kotorskih plemica su na prostoru od Donje Lastve do Gradiošnice postojala još u doba Prevlackog manastira. Kasnije, krajem XVIII i početkom XIX vijeka, broj kuca - ljetnikovaca je bio, prema nekim izvorima, oko trideset. Na prostoru donjih djelova zapadne padine Vrmca se odvijalo naseljavanje kroz veoma dugi period. Gradski centar se nalazio u Kotoru i nije postojala potreba, a ni uslovi za stvaranje gradova na ovom prostoru.
Ljetnikovci su bili mjesta za povremeni boravak, ali i za skupljanje i preradu ljetine. Te "seoske" kuce su na pocetku bile uporište za kontrolu i odbranu imanja, kao i za održavanje feudalnog sistema. Najstariji kompleksi su organizovani po principu srednjovjekovnih dvoraca sa kulama, zidovima i bastionima. |
|
SREDNJOVJEKOVNI DVORAC LJETNIKOVCA "BUĆA" |
|

|
Spomenik kulture, je tip utvrdenog ljetnikovca jedinstvenog na našem primorju. Utemeljen je prije više od pola milenijuma. Rodonačelnik Mihajlo Buća i brat mu Nikola, protovestijar na dvoru cara Dušana, napravili su srednjevjekovni dvorac - ljetnikovac sa svojstvima potrebnim za odmor i odbranu.
Sastoji se od pet objekata: kuća za stanovanje, ekonomske kuće, crkvice - kapele posvecene Sv. Mihailu, zaštitniku patronu vlastelinske kotorske porodice Buća, zatim tremom - ulaznim kapitom sa višenamjenskom primjenom. Svi objekti su ograđeni kamenim zidom po ugledu na srednjevjekovna zdanja.
Danas, revitalizovani spomenik ima ovovremenu namjenu: u njemu je Galerija grada Tivta.
Od ostalih ljetnikovaca mozemo istaci Kuću Verona - Andrić na Župi, Kompleks Pima - Pasquali u Kalimanu, Kuća Vizin na Seljanovu, Kuća Drago na Seljanovu, Ljetnikovac Jakonja i druge.
|
|